| POŽELJNO JE… | NIJE POŽELJNO… |
| primjereno dobi djeteta, pokušati djecu osamostaliti u smislu navikavanja na nešto kratkotrajniji boravak s roditeljima ili djedovima i bakama | navikavati dijete da su mu odrasli (roditelji, bake i djedovi, itd.) neprestano ”na raspolaganju” |
| dobro je djeci omogućiti da kontaktiraju s ”nepoznatima”, djecom i odraslima različite kronološke dobi (strah od nepoznatih kod upoznavanja mnoštva nepoznatih odraslih i djece u situaciji dječjeg vrtića mogao bi biti smanjen) | dijete “zaštićivati” od kontakta s nepoznatima, samo zato da se dijete “ne bi uzrujavalo” |
| dnevni ritam življenja djeteta (od vremena lijeganja, odmora - dnevnog i noćnog, uzimanja obroka, igre...) trebao bi se prilagoditi vrtićkom dnevnom ritmu, dakle ritmu većine djece u vrtiću | da dijete ima neujednačen i promjenljiv ritam življenja, kao ni posve specifičan (primjerice, zbog radnog vremena roditelja), budući da će se dijete teže socijalizirati u uvjetima različitog ritma u odnosu na većinu djece |
| sastav hrane i vrstu prehrane dobro je postupno prilagođavati ”uobičajenijoj” vrtićkoj hrani | navikavati dijete na posve specifičan način hranjenja, i na posve specifičnu hranu; hrana u vrtiću ima zdravstveno provjeren i poželjan sastav, a u vrtiću se vodi računa o činjenici da neku vrstu hrane neka djeca ne vole, pa ih se i ne “tjera” da jedu takvu hranu |
|
djecu je potrebno u dovoljnoj mjeri osamostaliti, kako bi se u pogledu osamostaljenja moglo imati što manje teškoća, pogotovo u najosnovnijim stvarima, npr. kod: Ø uzimanja jela, Ø obavljanja nužde (počeci odvikavanja od pelena, itd.) Ø oblačenja i svlačenja Ø osobne higijene Ø motorike (počeci učenja hodanja, npr.) |
zanemariti poticanje osamostaljivanja djeteta s vjerovanjem “sve će doći samo po sebi, kad za to dođe vrijeme” |
| upoznati dijete s prostorima vrtića, osobito prostorom u kojem će boraviti, igralištem i slično; poželjno je dijete upoznati i s dijelom osoblja vrtića |
misliti da je svejedno hoće li dijete upoznati prostor vrtića i ljude na prvi dan polaska u vrtić |
| SPECIFIČNOSTI | RAZLOG |
|
MLAĐA DJECA – DUGOTRAJNIJA PRILAGODBA |
Što su djeca mlađa, vjerojatno je da će proces prilagodbe biti osjetljiviji i vjerojatno dugotrajniji, zbog straha djeteta od odvajanja od majke. |
|
PRETJERANO ZAŠTIĆENA DJECA – DUGOTRAJNIJA PRILAGODBA |
Tzv. “razmažena” djeca (koja su stalno bila u centru pažnje roditelja i drugih skrbnika) mogu izrazito otežano prilagođavati na život u dječjem vrtiću, jer u vrtiću djeca takvu pretjeranu pažnju više ne mogu imati. |
|
„ZAKAŠNJELE“ TEGOBE PRILAGODBE |
Ne treba se začuditi kada nakon prividno brze i uspješne prilagodbe dijete “odjednom” počne pokazivati odbojnost prema vrtiću, ili biva plačljivo, negativistično, agresivno... Riječ je o mogućim “zakašnjelim” tegobama adaptacije; dijete se jednostavno u prvo vrijeme kontroliralo, jer je mislilo da je boravak u vrtiću nešto iznimno, nešto što se neće često ponavljati... a kasnije je shvatilo da je odlazak u vrtić postao dio njegove svakodnevice, što ga je naknadno uznemirilo. |
| “NEZGODNIJI” TEMPERAMENT DJETETA – DUGOTRAJNIJA PRILAGODBA | Tzv. “teško odgojiva djeca” mogu se teže i prilagođavati na život u vrtiću. Također, povučenija djeca mogu se dugotrajnije prilagođavati ili pak imati odložene teškoće adaptacije. Tzv. djeca s posebnim potrebama mogu imati vrlo različit ritam i trajanje adaptacijskog procesa. |
