Kako poticati slušno-govorni razvoj djeteta

Od rođenja do druge godine 

• Potičite svoje dijete na glasanje samoglasnicima i kombinacijom suglasnika i samoglasnika, npr. «ma», «da», «ba». 
• Skrećite i održavajte djetetovu pažnju. Vidnom komunikacijom, odgovaranjem na djetetovo glasanje, te oponašanjem njegova vokaliziranja na različite načine i mijenjanjem naglaska nastojte potaknuti djetetove pokušaje komuniciranja. Npr. povisite glas na kraju kako biste naznačili upitan ton rečenice. Pritom zadržite normalnu brzinu govora i jačinu glasa. 
• Uklanjanjem ili stišavanjem buke iz okolice (npr. TV, radio, istovremeni govor nekoliko osoba) omogućite djetetu da lakše usmjeri pažnju na govor. 
• Za poticanje slušanja koristite se i zvučnim igračkama. 
• Oponašajte smijeh i izraz lica svoga djetata. 
• Učite svoje dijete da i ono vas oponaša kada npr. plješćete dlanovima, šaljete poljupce ili ga dodirujete, štipate prstom u ritmu brojalice. Omogućite mu da prati cijelu osobu koja mu se obraća, stanite na 1 do 2 m udaljenosti od njega. 
• Popratite govorom kupanje, hranjenje ili presvlačenje djeteta. Govorite što radite, kamo idete, što ćete učiniti kad tamo stignete, koga i što ćete tamo vidjeti. 
• Imenujte boje. Brojite predmete. 
• Koristite se gestom, npr. mahnite uz pozdrav, ili mimikom, kako biste mu olakšali razumijevanje. 
• Oponašajte glasanje životinja radi povezivanja zvuka s određenim značenjem, npr. «Pas kaže vau-vau.»
• Pokažite svom djetetu kako ste primijetili svako njegovo nastojanje da komunicira. 
• Proširujte jednostavne iskaze kojima se koristi vaše dijete. Ako kaže «mama», vi mu odgovorite: «Tu je mama. Mama te voli.» 
• Čitajte svom djetetu. Ponekad će to biti jednostavno opisivanje slika u knjizi, bez stvarnog čitanja napisanih riječi. Odaberite čvrste knjige, koje imaju velike raznobojne ilustracije bez previše detalja. Pitajte svoje dijete: «Što je to?» i potičite ga da imenuje i pokazuje poznate predmete u knjizi.

Od druge do četvrte godine

• Neka vaš govor bude jasan i jednostavan kako bi ga dijete lako učilo i primjenjivalo. Dok govorite, zastajkujte, ne zasipajte ga bujicom riječi. 
• Ponovite što je dijete reklo kako biste mu dali na znanje da ste ga razumjeli. Nadograđujte i proširujte ono što je reklo. «Želiš sok? Imam sok. Imam sok od jabuke. Želiš li sok od jabuke?» 
• Dječjim govorom služite se samo onda kad je potreban radi prenošenja poruke i ako je popraćen riječima odraslih, npr. «Vrijeme je za njam-njam. Sada ćemo večerati.» 
• Od izrezanih slika napravite zbirku omiljenih ili poznatih stvari. Razvrstajte ih u skupove, kao što je skup sredstava kojima se vozimo, skup onoga što jedemo (npr. voće, povrće i dr.) ili skup stvari kojima se igramo. Miješanjem i povezivanjem slika stvarajte nove šaljive slike. Razgovarajte o tome što je na njima pogrešno i kako «grešku» ispraviti. Brojite predmete naslikane u knjizi. 
• Pomognite djetetu u razumijevanju i postavljanju pitanja. Igrajte igru s odgovorima «da-ne». Postavljajte mu pitanja npr. «Jesi li ti dečko?» «Jesi li ti Marija?» ili «Može li pas letjeti.» Potaknite dijete da i samo smišlja pitanja i pokuša vas zavarati. 
• Postavljajte pitanja koja daju mogućnost izbora. «Hoćeš li jabuku ili naranču?», «Hoćeš li obući crvenu ili plavu majicu?» 
• Proširujte rječnik. Imenujte dijelove tijela i otkrijte čemu oni služe. «Ovo je moj nos. Njime mirišem cvijeće.» 
• Pjevajte jednostavne pjesme i recitirajte brojalice kako biste ukazali na ritam i model govora.
• Stavite poznate stvari u kutiju. Neka dijete vadi po jedan predmet iz kutije, imenuje ga i kaže čemu služi. «To je moja lopta. S njom se igram.» 
• Pomoću fotografija poznatih osoba i mjesta prepričajte što se događalo ili izmislite novu priču. 
• Čitajte djetetu što više i pratite čitanje razgledavanjem slika. Dajte djetetu da samo drži slikovnicu i postavljajući pitanja potičite ga da imenuje predmeta i bića koja se nalaze na slici, također dopustite djetetu da samo okreće stranice slikovnice. Poželjno je birati samo lijepe slikovnice s razumljivim, jasnim slikama. Dok čitate mijenjajte glasnoću i visinu tona, pokažite osjećaje, veselje i uzbuđenje koje proizlazi iz priče. Pratite što i koliko dijete razumije i uvijek mu objasnite svaku novu riječ u tekstu. Kad primijetite da je dijete umorno ili da ga čitanje više ne zanima usmjerite se na neku drugu aktivnost.

Od četvrte do šeste godine 

• Započne li dijete razgovor, posvetite mu svu svoju pažnju kad god je to moguće. 
• Skrenite mu pažnju prije nego počnete govoriti. Uvjerite se da dijete nije zaokupljeno nečim drugim. 
• Primijetite, podržite i pohvalite svaki pokušaj govora. Ispunjavanjem djetetovih želja, kad god je to moguće, pokažite da razumijete što je reklo. 
• Činite stanke u govoru. To djetetu daje mogućnost da nastavi razgovor. 
• Nastavite izgrađivati rječnik. Naučite ga novu riječ i ponudite mu objašnjenje ili je upotrijebite u kontekstu u kojem će je dijete lakše razumjeti. Pritom se možete poslužiti preuveličavanjem i humorom. 
• Razgovarajte o odnosima u prostoru (prvo, srednje i posljednje; desno-lijevo; gore-dolje) i o suprotnostima (veliko-malo). 
• Opisujte predmete i tražite od djeteta da otkrije o čemu govorite npr. «To je ledeno i slatko, jedemo ga često kad je toplo vrijeme. Ja volim okus jagode.» (sladoled) 
• Učite stvarati kategorije i objasnite ih. Otkrijte koji predmet ne spada u grupu sličnih predmeta, npr. «Cipela ne ide zajedno s jabukom i narančom jer se ne može jesti, jer nije okrugla i nije voće.» 
• Pomozite djetetu da slijedi dvosložne i trosložne upute, npr. «Idi u svoju sobu i donesi mi slikovnicu o zeki i kornjači.» 
• Potaknite svoje dijete da i samo daje upute. Slijedite njegove upute kojima vam opisuje kako sagraditi toranj od kocaka. 
• Igrajte se sa svojim djetetom igru «kuća». Zamijenite uloge u obitelji tako da vi preuzmete ulogu djeteta. Razgovarajte o sobama i namještaju u kući. 
• I televizijske emisije mogu biti korisne. Razgovarajte o onome što dijete gleda. Neka pokuša pogoditi što bi se sljedeće moglo dogoditi. Razgovarajte o likovima, jesu li sretni ili tužni. Tražite od djeteta da vam ispriča što je gledalo. Zajedno odglumite neke scene i izmislite drukčiji završetak. 
• Iskoristite svakodnevene aktivnosti. Npr. dok spremate ručak, potičite dijete da imenuje posuđe koje vam treba za spravljanje objeda. Razgovarajte o jelima, njihovoj boji, sastavu i okusu. Odakle dolazi hrana? Što voli jesti? A što ne voli? Tko će spremiti stol poslije objeda? Naglasite uorabu prijedloga tražeći od djeteta na stavi salvetu na stol, u tanjur, ili ispod žlice. Otkrijte čija je koja salveta: «Ovo je moja salveta.» «Ovo je tatina salveta.» «Ovo je Markova salveta.»
• Dok kupujete namirnice u trgovini, govorite što kupujete, koja količina vam je potrebna i kako ćete ih pripremiti. Raspravljajte o namirnicama, o njihovoj veličini (veliko ili malo), obliku (dugačko, okruglo, četvrtasto) i težini (teško ili lagano).